Hranom protiv Metaboličkog Sindroma - 4 tjedna do optimalnog zdravlja
METABOLIČKI SINDROM - ČETVEROTJEDNI REVOLUCIONARNI PROGRAM
Metabolički sindrom prvi put je spomenuo Gerald M. Raeven 1988. godine. Tada je povezao grupu indikatora vezanih uz pretilost i hiperinzulinemiju s povećanim rizikom od obolijevanja od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. No danas, dva desetljeća poslije, čini se da se metabolički sindrom širi poput virusa gripe i prema statističkim podacima njime je samo u Americi zahvaćeno oko 47 milijuna stanovnika, a višestruko je više onih koji i ne znaju da ga imaju!
U Europi metabolički sindrom zahvaća barem 25 posto osoba starije i srednje dobi, ali već imamo izvještaje koji potvrđuju prisutnost metaboličkog sindroma i među mladima. Svjedoci smo, nažalost, globalne epidemije pretilosti u djece, što će rezultirati i porastom broja mladih s metaboličkim sindromom te će se i u njih povećati kardiovaskularni rizici i otpornost na inzulin.
Često spomenem da ITM, indeks tjelesne mase, nije pravi pokazatelj nakupljene masnoće. Samo će mjerenje obujma struka pokazati imamo li višak nakupljene vrlo štetne abdominalne masnoće. Danas se pokazuje da je mjerenje obujma struka klinički pokazatelj i u djece. U Velikoj Britaniji već su izrađene tablice u koje se u pedijatrijskim ustanovama unose mjere obujma struka, što će zasigurno pomoći u prevenciji metaboličkog sindroma i spasiti zdravstvene proračune. Metabolički sindrom je kompleksan poremećaj s izrazito visokim socioekonomskim troškovima! Žalosno je što smo u posljednjih 20 godina dopustili da se poveća abdominalna mast upravo u manje djece i tinejdžera. Sve nam to potvrđuje da je sindrom X, ili kako ga neki s pravom nazivaju sindrom civilizacije, zahvatio dosta ljudi, ali o njemu se i dalje premalo govori i piše. Prema podacima IDF-a, Međunarodne dijabetičke federacije, četvrtina čovječanstva ima metabolički sindrom!
Što je zapravo metabolički sindrom ili sindrom X?
Metabolički sindrom nije bolest nego stanje koje podrazumijeva niz vrlo rizičnih zdravstvenih faktora, uključujući abdominalnu debljinu, povišen krvni tlak, dislipidemiju – višu razinu LDL kolesterola uz manju razinu dobroga HDL kolesterola – inzulinsku rezistenciju i hiperglikemiju. Metabolički sindrom u uskoj je vezi i sa stanjima kao što su policistični jajnici, masna jetra, giht, bolesti mišića i kostura, ali i s depresijom i kroničnom noćnom apnejom.
Paremetri metaboličkog sindroma:Krvni tlak - 130/85 mmHg ili viši
Obujam struka - Veći od 88 cm žene, a veći od 101 cm za muškarceNiži serumski dobri kolesterol HDL - Manji od 50 mg/Dl odnosno manji od 1,04 mmol/l
Povišeni serumski trigliceridi - Više od 1,7 mmol/l
Razina krvnoga šećera na tašte - 6,1 mmol/l
No prema Međunarodnoj federaciji za dijabetes (IDF) kriteriji su stroži. Ona je još 2005. odredila nove kriterije metaboličkog sindroma želeći time olakšati klinička i ostala istraživanja jer smatra da se njezini kriterijimogu primijeniti na sve rase svijeta, za razliku od ostalih organizacija i udruženja koja su se često obraćala samo određenim etničkim grupama, osobito kada je riječ o pretilosti. Tako prema IDF-u opseg struka u žene treba biti manji od 80 cm, u muškarca manji od 94 cm, a razina šećera u krvi natašte manja od 5,6 mmol/l.
Metabolički sindrom je potencijalno fatalno stanje!
U osobe s metaboličkim sindromom dvaput je veći rizik od smrti od bolesti srca, a triput veći rizik od srčanog infarkta i moždanog udara. Pet puta je veći rizik od dijabetesa tipa 2, a prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije 80 posto od 200 milijuna osoba s dijabetesom umrijet će od neke bolesti srca. Ista organizacija smatra da se premala pozornost pridaje tom opasnom stanju iako su obolijevanje i smrtnost veći nego od HIV-a, kojeg se danas svi boje!
Što se događa ako jedemo većinom rafinirane namirnice?
Ujutro nakon buđenja žuri vam se na posao, u školu ili na fakultet pa nije prioritet sjesti i pojesti zdrav doručak jer odlučujete da ćete usput kupiti kakav sok ili kavu i pojesti pecivo. Da, to vam se čini praktičnijim te malo-pomalo postaje vaša navika. Krafna, lisnato tijesto, kava sa šećerom, sok bogat šećerom, možda kasnije i pizza s kolom za ručak ili sendvič s bijelim kruhom, nešto brzo iz samoposluge…i tako godinama. Unosite previše ugljikohidrata, ponajviše onih visokoga GI-a (koji ispuštaju veliku količinu šećera u krv brzo nakon uzimanja) i vaše tijelo godinama to prihvaća. No kako kontinuirano ne mijenjate navike, vaša gušterača, koja vas je godinama tako dobro služila i slala inzulin da raščisti toliki šećer, nažalost lagano se počinje trošiti! Gušterača više nije toliko snažna da opskrbi tijelo s dovoljno inzulina, stoga višak šećera ostaje u krvi, a vaše stanice postaju otporne na djelovanje inzulina. I do jučer ste bili inzulinski osjetljivi, ali danas ste pak inzulinski rezistentni! Kako inzulin koji je do jučer »uređivao« i vaš metabolizam masti slabi, tako se i taj proces teže odvija i primjećujete kako ste se udebljali, osobito oko trbuha. No i dalje ne marite previše, nemate vremena za tjelovježbu pa primjećujete da ste se još dodatno udebljali i eto vas korak do metaboličkog sindroma, zatim dijabetesa, srčanog infarkta ili moždanog udara. Tek sada ste shvatili da vas je vaš izbor hrane i životnih navika gotovo usmrtio!
Disclaimer
E BOOK su namjenjene da počnete razmišljati o zdravlju na drugačiji način, te da prepoznate hranu koja će biti više terapeutska i onu koja možem narušiti Vaše zdravlje. Pružićemo vam sva potrebna znanja, praksu i savjete kako da što brže dođete do optimalnog zdravlja.
EBOOK nije zamjena za dijagnostički pregled i savjet Vašega osobnog liječnika. Iako svi objavljeni savjeti i informacije su točne te znanstveno potvrđene ,ne snosimo odgovornost za bilo kakve štetne posljedice koje može izazvati pridržavanje istih. Molimo Vas da se posavjetujete sa Vašim liječnikom o pitanjima vezanim za Vaše zdravlje, naročito ako Vam je dijagnosticirano kronično oboljenje , uzimate sintetsku terapiju već duže razdoblje ili pak imate simptome koji zahtijevaju medicinski alopatski pristup.
